Sigurnost na društvenim mrežama

Share on facebook
Share on twitter
Share on linkedin
Share on whatsapp

Društvene mreže svakim danom bilježe sve veći broj korisnika. Dnevno u prosjeku provedemo čak 2 sata na društvenim mrežama. Mladi na njima ispunjavaju svoje slobodno vrijeme te traže sadržaj za razonodu dok stariji više koriste društvene mreže za informiranje i komunikaciju sa prijateljima.
Facebook je počeo kao društvena mreža koja je trebala povezati polaznike jednog sveučilišta, a razvio se u mrežu koja ima milijardu korisnika dnevno. Uz Facebook svaki dan rastu i Instagram, Tweeter, YouTuebe, Kada pogledamo listu prijatelja imamo ih nekoliko stotina. No, imamo li zaista stotinu prijatelja ili još bolje pitanje poznajemo li uopće sve te ljude. Tehnologija nam je omogućila eksponiranje privatnosti i uvid u tuđu. Prednost društvenih mreža svakako je u lakšem povezivanju sa ljudima, ostvarivanju kontakata i veza na daljinu. No, gdje ima puno ljudi mora biti i onih zlonamjernih korisnika. Stoga je iznimno bitno uključiti logiku prije nego podijelimo naše osobne podatke. Svaka društvena mreža u postavkama ima i one o privatnosti. Tamo možete odrediti grupe ljudi za koje želite da vide vaše objave i fotografije, ali i blokirati one kojima ne želite dati pristup. Krađa identiteta putem hakiranja profila na društvenim mrežama poprilično je česta. Na taj način zlonamjerni korisnici žele doći do vaših podataka ili podataka vaših prijatelja. Tu leži velika opasnost da ih upotrijebe u svrhu ostvarivanja neke dobiti za njih. Nikada zato nemojte prijavljivati se na neki shop putem prijave preko društvenih mreža jer na taj način hakiranjem ste ugroženi na dva mjesta.
Facebook i Mark Zuckenberg bili su 2015. godine u središtu afere kada je firmi Cambrige Analytics omogućio uvid u bazu podataka svojih korisnika. Podatci 87 milijuna korisnika su prikupljeni putem psihološkog upitnika te iskorišteni u političko oglašavanje u kampanji Donalda Trumpa. Federalna komisija za trgovinu i zaštitu američkih potrošača kaznila je Zuckenbergovu kompaniju s 5 milijardi dolara. Pravo na privatnost jedno je od osnovnih ljudskih prava. Tu privatnost najviše možemo sačuvati sami. Zato prije postavljanja nekih fotografija i objava zapitajte se želite li da one budu vidljive i za 10 godina. Jednom kada nešto objavite na internetu ne možete više kontrolirati slijed događaja. Možda mislite da možete objavljivati što god želite no imajte na umu da vaše objave daju sliku o vama. Istraživanje je pokazalo da poslodavci pregladavaju profile budućih zaposlenika i da to što vide igra ulogu u zapošljavanju. Naravno, tome možete doskočiti u postavkama privatnosti. Neke osobne stvari bi ipak trebale ostati osobne. Uzalud vam ostavljanje dignutih roleta i upaljenog svjetla prije dužeg izbivanja iz stana ukoliko ste na svim društvenim mrežama najavili vaš odlazak.
Svaki roditelj bi trebao educirati djecu o ponašanju na internetu. Baš kao što pratite s kime se vasa djeca druže u stvarnome svijetu, potrebno je pratiti i njihove online navike i usmjeravati ih prema prikladnim internetskim stranicama. Roditelji moraju od djece stvoriti odgovorne korisnike virtualnog svijeta.

Podijelite sa prijateljima:
Share on facebook
Facebook
Share on twitter
Twitter
Share on linkedin
LinkedIn
Share on whatsapp
WhatsApp

Ova web lokacija koristi “kolačiće” (eng. “cookies”) kako bi se osiguralo bolje korisničko iskustvo i funkcionalnost stranica. Više informacija o kolačićima možete potražiti ovdje.