KRIZE I MARKETING

Share on facebook
Share on twitter
Share on linkedin
Share on whatsapp

Svi smo čuli priče naših roditelja o vožnji automobila na par-nepar datume, priče o nestašici pojedinih proizvoda kao npr. kave. Danas kada cijene goriva idu u nebo i kada u nekim državama litra ulja se prodaje na crnom tržištu; čini nam se da su ta vremena postala ili makar polako postaju dio naše stvarnosti. Naša, srednja generacija prvi put se susrela s krizom 2008. godine kada smo svi naučili jednu novu riječ; recesija. Bila je to ekonomska kriza koju je pratila velika nezaposlenost. Desetak godina kasnije cijeli svijet se suočio s novom krizom izazvanom pandemijom korona virusa.
Svaka kriza predstavlja neizvjesna vremena kada se potrošači osjećaju nesigurno. Mnoge tvrtke tada režu svoje troškove i nekako uvijek prvi na listi bude marketing. No, to sigurno nije pametno rješenje za preživljavanje krize. Pokazalo se da tvrtke koje su u vrijeme krize jednako ulagale u marketing su, puno brže nakon završetka krize, se oporavile. Kriza je vrijeme kada moramo razmisliti kako dalje. Vrijeme kada analiziramo svoje rezultate i razmišljamo kako u izazovnim vremenima ostvariti zadane ciljeve. Marketing je definitivno najvažnije sredstvo ka ostvarenju tih ciljeva. Nije vrijeme za prestanak oglašavanja, već za drugačiji pristup. Vrijeme je kada moramo komunicirati vrijednost branda. Komunikacija je ključ svakog odnosa stoga ne smijete prestati komunicirati s potrošačima. U vrijeme pandemije i karantene sva kupovina se odvijala putem webshopova. Bolje su prošli oni brandovi koji su već prije imali webshop. Znači, kupci su im više vjerovali. Mnogi su i nakon prestanka karantene nastavili s online trgovinom. Digitalno doba svakako je pomoglo da lakše podnesemo pandemiju. Vrijeme provedeno na internetu se znatno povećalo. Zato je potrebno pratiti trendove te svoje oglašavanje preusmjeriti tamo gdje se nalaze vaši potrošači. Mnogi webshopovi su zabilježili ogroman rast. Poruka kupcima treba biti odmjerena, ali uvijek pozitivna.
U kriznim vremenima ljudi ne razmišljaju o kupnji skupih stvari, već prije o sitnim luksuzima. Za žene je to kozmetika, za muškarce sitni gadgeti. Ekonomisti to nazivaju efektom crvenog ruža. Želimo si nešto priuštiti da se osjećamo bolje, zaboravimo na surovu stvarnost, ali ne i potrošiti puno novaca. Igračke za djecu je nešto što se uvijek prodaje. Djeca su ta za koje ne želimo da znaju težinu kriza stoga im se uvijek nastoji priuštiti neka igračka.
Na početku kriznog stanja kupovina opada. Ljudi traže način prilagođavanja situaciji . Svaki puta kada je bio ogroman skok novooboljelih korona virusom, shopping centri su bilježili manji broj posjeta. No, samo nakon dva-tri dana stvari bi se vraćale u normalu. Ljudima je potrebno vremena da prihvate novonastale situacije. Zato to nije vrijeme kada nećete biti uz svoje potrošače. Uz internet raste gledanost informativnih emisija. TV reklama je način da dođete do svojih kupaca.
Samo prije 2 godine kvasac je bio najtraženiji proizvod. Svi smo naučili mijesiti kruh. Cijena maski se udeseterostručila. Danas se ograničava prodaja ulja, brašna i tjestenine. Nakon svake kiše dođe sunce. Tako i svaka kriza prođe. Kupujemo crveni ruž, ali sanjamo i o drugim stvarima. O brandu i njegovoj marketinškoj aktivnosti ovisi hoće li nam prvi pasti na pamet kada se sve ovo ružno završi. A završiti će se.

Podijelite sa prijateljima:
Share on facebook
Facebook
Share on twitter
Twitter
Share on linkedin
LinkedIn
Share on whatsapp
WhatsApp

Ova web lokacija koristi “kolačiće” (eng. “cookies”) kako bi se osiguralo bolje korisničko iskustvo i funkcionalnost stranica. Više informacija o kolačićima možete potražiti ovdje.